The Authors Community is a collection of contemporary authors and a social network meeting place for readers and authors.
Appreciation is hereby expressed to the Works Progress Administration for cooperation obtained through Project 507 which provided much of the clerical, statistical and cartographical assistance entailed in the preparation of this report and other data to be coordinated and released in subsequent reports; and, to the many Collaborators whose spontaneous response to the Territory’s needs in planning has furnished guidance and inspiration in this our First Progress Report.
There is hereby created a Territorial Planning Board consisting of nine members. The Superintendent of Public Works, the President of the Board of Agriculture and Forestry and the Federal Public Works Administrator or in the event there is no Public Works Administrator then the Federal representative of Public Works who shall be designated by the Governor shall be ex-officio members of the Planning Board. The other six members of the Planning Board shall be appointed b...
O ke kaao moolelo o Ivanaho, aole no i hoomaka mai ia mai kona mau la opiopio mai a hiki i kona hopena, aka, ua hoomaka mai no ma hope iho o kona hoi ana mai i Enelani, ma hope iho o kona hele ana me Rikeke I o Enelani i ke Kaua Kea, o ia hoi ke Kaua Kerusade i Palesetina. O ke "Koa o Ivanaho," he punahele no ia na ka Moi Rikeke I i kapa ia o ka "Puuwai Liona," a na ua Moi wiwo ole la i hooili aku i ka inoa "Koa o Ivanaho," ma luna ona, a o kona inoa maoli nae o Wilifere...
I loko o kela okana aina oluolu o Enelani e hoopulu ia ana e ka muliwai Dona, ma laila kekahi ululaau nui i ka wa kahiko nana i uhi aku i ka hapa nui o na awawa a me na puu e waiho ana ma waena o Sefila a me ke kaona oluolu o Donekesata. O na koe o ua ululaau nunui nei, e ike ia no ia i keia manawa ma na noho hanohano o Wenewota, Wanalife, a me Rotehama a puni. Ma anei i holoholo ai i ka wa kahiko ke deragona kupua o Wenale; a ma anei no i hoouka ia ai ka nui o na kaua w...
Na Kamalei—He Papahana Ho‘ona‘auao Kamali‘i ia no loko mai o kekahi hui ku i ka ‘auhau ‘ole no ka ‘oiwi Hawai‘i. Aia kekahi i loko o keia ‘ahahui he polokal- amu ho‘ona‘auao makua/kamali‘i no ka lawelawe ‘ana i na ‘ohana o Ko‘olauloa ma ka mokupuni o O‘ahu. Me ke kokua kala ‘ana o ka Administration for Na- tive Americans no ka pahana Na Kama o Ko‘olauLoa, ha‘awi keia ‘ahahui i na ‘ohana i mau lawelawe ‘ohana a me na ha‘awina ho‘ona‘auao ho‘i no ka ulu maika‘i ‘ana...
Vowel pronunciation: Ka Papa Puana The (5) Hawaiian vowels are pronounced similar to the following English words. A sounds like U in UMBRELLA E sounds like E in RED I sounds like E in HE O sounds like O in GO U sounds like OO in MOON
Kakoo a paipai ka Hale Kuamoo-Kikowaena Olelo Hawaii i ka hookumu ana i ka olelo Hawaii, o ia ka olelo kaiapuni o na kula, o ke aupuni, o na oihana like ole, i lohe ia mai hoi ka olelo Hawaii mai o a o o Hawaii Pae Aina. Na ka Hale Kuamoo e hoomohala nei i na haawina e pono ai ka holomua o ka olelo Hawaii ana ma na ano poaiapili like ole e like hoi me ka haawina olelo Hawaii no na kula olelo Hawaii, na papahana kakoo kumu, ka nupepa o Na Maka O Kana, a me ka puke weheweh...
O Kihakelea ke kane a o Kaipoleimanu ka wahine. Hanau mai na laua elua no keiki. O ka mua, o Pupukanioe he kane. O ka lua, o Nauluahoku he kaikamahine. O Panaiahakea kahi noho o keia mau keiki me ko laua mau makua.
Aia ma kekahi la malie lailai o ka malama o Mei, iloko boi o ke kan kupulau, e ku ana he kanaka opio a ui lua ole ma ka aoao akau o ua muliwai la o James, ma kahi he kanakolukumamalima mile mauka aku o ke kulanakauhale. Ma keia wahi a keia opio e ku nei, he wahi ponaha malaelae uuku wale no keia, oiai, ua nee papa. ka ululaau mao a maanei o ia wahi a kiei i ka muliwai. O ka opio e ku nei, me he la aole paha i kaupono aku kona mau makahiki i ka iwakalua, aka, iloko no nae...
Hale Kuamoo- Kakoo a paipai ka Hale Kuamoo-Kikowaena Olelo Hawaii i ka hookumu ana i ka olelo Hawaii, o ia ka olelo kaiapuni o na kula, o ke aupuni, o na oihana like ole, i lohe ia mai hoi ka olelo Hawaii mai o a o o Hawaii Pae Aina. Na ka Hale Kuamoo e hoomohala nei i na haawina e pono ai ka holomua o ka olelo Hawaii ana ma na ano poaiapili like ole e like hoi me ka haawina olelo Hawaii no na kula olelo Hawaii, na papahana kakoo kumu, ka nupepa o Na Maka O Kana, a me ...
Na Kamalei-K. E. E. P. – Koolauloa Early Education Program is a Native Hawaiian nonprofit organization that includes Ho‘ala Na Pua, a parent-child interaction and family education program that services the families of Ko‘olauloa, O‘ahu, Hawai‘i. The Houlu Hou Project: Stories Told By Us is a project of Na Kamalei that is funded in part by the Administration for Native Americans. The project goal is to provide families with services and opportunities that...
Ua haawi mai ke Akua i mea e waiwai ai na kanaka a pau. Ua haawi mai oia i ka aina kahi e ulu ai ka ai. Ua haawi mai oia i ka laau, i mea e paa ai na hale, i mea hoi e pono ai na hana he nui loa. Ua haawi mai no hoi oia i na mea ulu a pau, i mea e hooko ai i ka makemake o na kanaka. Ua haawi mai oia no kakou, i mau lima, a meka ikaika e lawelawe ai, a hooponopono i ka aina, a me na mea a pau e waiwai ai. Aka, i ka nohonaaupo ana o na kanaka, ua hune loa lakou. Aole lilo ...
Ae! Ua hala, ua nalo, ua pio ke kukui o ko Kalakaua Hale;. ua makee mai la ka Mana Kahikolu i ke aka uhane o kona hale kino alii, a ua kaili aku la e hookokoke aku ma na pohai o Kona Nohoalii Hemolele ma ka Paredaiso lani. Aohe ana mau noonoo a hooluhi hou ana iaia iho no na pono a me na pomaikai o ka lahui a me ka aina ana i hiipoi aloha nui ai; ua pau oia maanei; ua oili pulelo aku la ka uhane ke aho o ke kino. a waiho iho la mahope nei he lahui i poipu ia e na eheu o ...
Ka Moi, ka Alihikaua Nui, ke Alii Kapu, Hoano, ka Wela, ka Moe, Kaikuhaipuhilaninuu, Wohi Kuakahili, Haku o ka Ohiako a me ka Palaoa Pae, Kukuiaikeawakea, Kama Alii Hanau o ka Aina, ka Haku I-ka-Po-Iuiu-Lani a Iku Hai Hoano no ka Hale Naua, i ka wa e ikuwa ana ka moa kuakahi i ka moku ana o ka pa-wa o ka po a huli ke au no ka wehekaiao, oili ka malamalama, hanau ke ao pale ka po, a oia ke kuhi ana o ka uwaki o ka manawa i ka hora elua o ka poniliula wanaao o ka la umik...
Hoolaa ia keia moolelo ia Keonaona Lorch, ke kanaka kaha kii o keia moolelo nei o Kalapana. He nani kona hilinai i ke akua a me kona hoike mau ana i kona oiaio ma kana mau hana a pau.
O Kanepoiki ke kane a o Halepaki ka wahine. O laua na makua o Kalapana, ke keiki hoopapa. O Kona, mokupuni o Hawaii, ko Kanepoiki one hanau a he keiki papa no hoi o ia no ia aina. A i Kauai, A ke ao lewa i luna, A ka pua nana i kai o Wailua, i hanau ia ai o Halepaki. O Kapalaoa kekahi inoa o Halepaki a ua kapa ia ka aina ana i noho ai i Kona o Kapalaoa.
This book is the second half of Samuel Manaiakalani Kamakau’s landmark text on the history of Kamehameha and the kingdom he established. Written in Hawaiian as a serial column over three years, it ran from October 20, 1866, to October 14, 1869, in two consecutive Hawaiian newspapers: Kuokoa and Ke Au Okoa. Publication of this portion began on February 22, 1868. Due to its length, the account has been published in two parts. Ke Kumu Aupuni1 or “The Foundation of Nation...
Olelo Mua Mai ka moku mua ana mai o ka pawa o ke ao ma kai loa aku o ka lae o Kumukahi a ka wahi ana iho o ke kapa po lipo i na moku hapapa ma o a e o Lehua, a mai ke ki eki ena o luna loa a i ka ha aha ana o lalo iho me na ku ono like ole o ke ao akea nei, he welina ke aloha i na hoa e heluhelu mai nei i keia puke heluhelu a mo olelo kupuna a ke Kakau Mo olelo Hawai i, Samuel Manaiakalani Kamakau. O keia ka lua o na puke ma ke ka ina, a o ka hapa hope ia o ka mo olel...
This book is one of a series originally written by faculty in a Kamehameha reading program. The books were designed to increase students’ reading skills and their knowledge of Hawaiian history and culture by focusing on topics such as the Hawaiian monarchy. Some of these books have been translated from their original English into Hawaiian through the efforts of the staff of the Kamehameha Schools Hawaiian Studies Institute. We are pleased at the reception both the Englis...
Kamehameha was born in secret and buried in secret. In between he lived a very public life of action, courage, wisdom and justice. He brought together the smaller separate island chiefdoms, uniting them into one great Hawaiian nation. Under his later leadership people lived peaceful and productive lives. Kamehameha the Great was written to tell young readers about the first ruler of all Hawai?i. It is based upon traditional and historical sources including writings by pe...
This book is a collection of Hawaiian songs for the children of Temperance Union.
A nui auanei oia imua o ka Haku; aole ia e inu i ka waina, aole hoi i ka mea awawa.
This volume teaches you children's basic arithmetic in Hawaiian.
No ka hana ana i keia Helu, e ahu no ke kumu i mau hua poepoe he kanaha a keu paha i mea heluia; pela no kela keiki keia keiki e ahu no lakou i na hua like. A like me ka hana ana a ke kumu, pela hoi e hana?i kela keiki keia keiki i kana mau hua iho.
The first issue of the Kamehameha Journal of Education was published in January 1990 to share ideas, strategies, and research about the education of Hawaii's children. The Journal grew from 1,000 copies to 3,500 copies per issue over a period of six years. Hana Hou is a collection of articles from all twelve issues that represents the breadth of topics the Journal explored. We saw this journal as a chance to improve education and bring important information, strategi...
Teaching and learning can—and does—go on in strange places. For so long, parents and teachers delegated learning to a formal setting with four walls, books, and a teacher teaching. Yet, those same parents and teachers taught children many unplanned—and often unintended—attitudes, language, and knowledge outside those walls. We learn from everything we do and the keys are our models and the richness of the learning environment. The three articles in this section descr...
O ka agreement, oia ka Olelo Ae like, i hanaia a i hoo-holoia mawaena o na kanaka elua, a he lehulehu paha, no na mea a pau a laua, a o lakou paha i ae pu ai e hana. I ka manawa e palapala ai i olelo ae like mawaena o na aoao elua, he mea pono e hooopaa ia maloko o ka palapala na kumu nui, a me na mea a pau i ae like ia, a e kakau inoa ia hoi e na aoao elua nana ia olelo, a me na hoike pu no hoi; a nolaila i kapaia?i kela, he olelo ae like. O na kuinu manao, a ine na me...
He olelo ae like keia no ka hana ana a me ke kukulu ana i ka hale, i hanaia i keia la umi o Ianuari, M. H. hookahi tausani ewalu haneri a me kanalima kumamaono, mawaena o Lola Haleakala no Kapalama, Oahu, ma ka aoao mua, a me Laakea no Honolulu, Oahu, ma ka aoao elua, a eia na olelo a laua i ae like ai; o ka mea nona ka aoao elua i hoikeia maluna, ke hoopaa nei oia, a ke ae aku nei me ka mea nona ka aoao mua i oleloia maluna, e hana no oia, a e kapili pono, a e hana a pa...
Ma ke Kanawai ua loaa ka mana i ka Aha Kiekie e hana i mau Rula i mea e pololei ai ka hookolokolo ana. Penei ka olelo o ka Pauku 1015 o ke Kanawai Kivila. "He mana ko ka Aha Kiekie. i kela manawa kein manawa, e hooholo i na rula e pono ai ka hoopii hou ana, a me ka lawe ana maluna i na hihia, &c., e like me kona mnnao he mea e pololei ai ka hookolokolo ana." Ma ka Pauku 833 hoi, penei na olelo: "He mana no hoi ko ka Ahahookolokolo Kiekie e hana i kela manawa i keia manaw...
Ma ka hooponopono hou ana a me ka hana ana i ka hoakaka Kanawai mahope ae nei, ka mea hoi a ka Mea Hooponopono i kapa ai he Alakai Kanawai, aole no i manaoia ua hololea loa na mea a pau me ke kinaunau ole. O ke kumu alakai nui o keia mahele, o ia no na hoakaka kanawai i kakau mua ia ai e ka Mea Hanohano A. F. Judd, Lunakanawai Kiekie a Kaulike hoi o ke Aupuni, a i hoopuka ia ai maloko o ka Nupepa Kuokoa, e hoomaka ana paha ma ka malama o Ianuari, M. H. 1878. Ua hoao ikai...